Serija realizovana u saradnji sa Fondacijom Hajnrih Bel (Heinrich Böll)
Četvrt veka od završetka rata, Kurije de Balkan (le Courrier des Balkans) otvara veliki ciklus promišljanja o političkoj i ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini, društvenim i ekološkim pokretima u zemlji i o mogućem putu u bolju budućnost.
Razgovor vodila Alin Kate
Anes Podić je osnivač organizacije Eko Akcija, koja se od 2009. zalaže za zaštitu životne sredine i bori za društvenu pravdu i očuvanje reka, šuma, pijaće vode i čistog vazduha kroz kampanje protiv političkih i finansijskih interesa koji uništavaju životnu sredinu.
Kakve je posledice na životnu sredinu u Bosni i Hercegovini ostavilo 25 godina tranzicije ? Biznismeni povezani sa nacionalističkim strankama koje su na vlasti od završetka rata masovno i bez regulacije eksploatišu planine, šume i reke. Poslednjih godina gradi se sve više malih hidroelektrana, nezakonita seča šuma je sve rasprostranjenija a Sarajevo je zimi jedan od najzagađenijih gradova na svetu. Pa ipak, Bosna i Hercegovina ima neverovatno raznoliku prirodu, od ravnica Krajine do planine Vlašić iznad Travnika, od reke Une koje teče kroz Bihać do Drine koja protiče kroz Foču. A i društveni pokreti koji se bore protiv otimanja prirodnih resursa su sve brojniji. Razgovor sa Anesom Podićem, osnivačem NVO Eko Akcija.
Kurije de Balkan (KdB) : Kada je i sa kojim ciljem nastalo udruženje Eko Akcija ? ?
Anes Podić (A.P) : Osnovali smo naše Udruženje građana 2009. godine u namjeri da se brinemo o rijetkim postojećim zaštićenim područjima u BiH i da pomognemo da se naprave nova. BiH je prelijepa zemlja, od njene ljepote bi i mnoge zajednice, pogotovo one na selu mogle lijepo i udobno da žive. Međutim, tek oko 2,3% teritorije BiH je pod nekim oblikom zaštite po čemu smo na začelju planete.
Od 2013. smo počeli sa kampanjama za čisti zrak, iste godine organizujemo protest zbog gradnje MHE na rijeci Ljutoj, od 2015. i redukcije vode u Sarajevu postaju prioritet, od 2018., nakon požara na brojnim neuređenim deponijama širom BiH, u prioritete je ušla i briga o otpadu.
KdB : Koji su osnovni ekološki problemi u Bosni i Hercegovini ?
A.P : Samo nas je tri milona, a zagađujemo naš okoliš kao da nas je tri puta više. Glavni izvor zagađenja nije industrija ili nagli razvoj već institucionalna nebriga o okolišu. Pored toga, nakon što su u pljačkaškoj privatizaciji uništena skoro sva naša preduzeća na redu su sada naše vode, šume, rijeke, planine ...
KdB : Postoji li kod nekih političara svest o ekološkim pitanjima ?
A.P : Političkih stranaka koje u nazivu imaju i riječ “ekološka” nikada nam nije manjkalo. Međutim, do sada u BiH nismo dobili niti jednog političara koji bi se vrijedno, hrabro i dosljedno brinuo o našem okolišu.
KdB : Brojni stanovnici Bosne i Hercegovine se pokreću za ekološke ciljeve, ali građani Sarajeva izgledaju kao da ih se ovaj problem ne tiče iako je njihov grad izuzetno zagađen. Kako objašnjavate ovu razliku ?
A.P : Stanovnicima sela kada ostanu bez rijeke na kojoj napajaju stoku, koja im navodnjava njive, to je egzistencijalna prijetnja. Gradskom stanovništvu treba puno više vremena da spozna da je npr. zagađeni zrak, koji je uglavnom spori i tihi ubica, istinska prijetnja njihovom postojanju.
KdB : Možete li nam navesti neki primer uspešne kampanje ?
A.P : Nakon decenije namjernog zapuštanja vodovodne infrastrukture, koja je namjerno zapuštena kako bi bilo privatizirano sarajevsko javno preduzeće “Vodovod i kanalizacija”, u ljeto 2017. Sarajevo je, nakon decenije noćnih redukcija vode imalo i dnevne tako da su bez vode bile mnoge škole, vrtići, čak i bolnice. Početkom septembra, skupa sa još dvije neformalne organizacije “Jedan grad, jedna borba” i “Borba za život” pokrećemo kampanju pod imenom Vodoodbrana Sarajeva, koja je trajala duže od mjesec dana. Epilog je bio hitna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo o vodosnabdijevanju, nakon koje Vodovod dobija potrebne resurse, novac i mašine za popravke kvarova. Redovno vodosnabdijevanje je uspostavljeno u novembru te iste godine i nikada poslije Sarajevo nije imalo redovne redukcije … do sljedećeg pokušaja privatizacije.
Bitka za vodu će biti jedna od najvažnijih koje će se voditi u ovom stoljeću.
