Prijepodnevni sati u Sarajevu, u ugostiteljskom objektu. Mjesto sastanka dogovoreno je nekoliko sati ranije preko e-maila. Sa stražnje strane slabo osvijetljene sobe, čekaju nas Asja Krsmanović i Ana Tikvić. Mobilni aparati postavljeni na sto, njihov pogled mnogo govori o borbi u koju su krenule sredinom januara sa još dvije kolegice, Nadine Mičić i Mateom Mavrak. Ove četiri djevojke školovale su se na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a dolaze iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Danas, rade kao glumice ili redateljice, inače karijere koje su često prepune prepreka i rodno zasnovanog nasilja.
Razgovarajući jedna s drugom, ali i s našim prijateljicama, shvatile smo da je svaka žena ovdje barem jednom u životu bila žrtva seksualnog nasilja ili uznemiravanja.
U noćnim satima, 17. januara, odlučile su reagirati, poslije optužbi za silovanje koje je srpska glumica Milena Radulović razotkrila javno protiv svog bivšeg nastavnika u pozorištu. « Pitale smo se što bismo mogli učiniti », prisjeća se Asja. « Bile smo jako ljute, jer smo razgovarajući jedna s drugom i sa prijateljicama shvatile da je svaka žena ovdje barem jednom u životu bila žrtva seksualnog nasilja ili uznemiravanja. Morale smo razgovarati o tome, i to sada. » Da bi to učinile, stvorile su Facebook stranicu pod nazivom "Nisam tražila"kao odgovor na sve one gnjevne i seksističke komentare koji su teretile žrtve silovanja kao da su one svojim dekolteom, kratkom suknjom ili jednostavno zato što su nekoliko puta silovane "to same tražile".
Vrlo brzo, stranica je preplavljena svjedočenjima i komentarima. « Mnogo nas je povrijedilo jer nismo očekivale da ćemo imati toliko poruka », kazala je Ana. U tri sedmice prikupile su više od 4.000 svjedočenja muškaraca i žena koje žive u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i sjevernoj Makedoniji. Većina ovih tekstova su anonimni objavljeni. Često govore o traumatičnim iskustvima uznemiravanja, vrijeđanja, seksualnog nasilja, silovanja ili incesta, a žrtve su ponekad jako mlade.
« Bilo je poput eksplozije. Odjednom se počelo govoriti. Svi su počeli komentirati i vidjeli smo koliko je društvo polarizirano », rekla je Asja. S jedne strane, oni koji žale na nasilje i savršeno su svjesni fenomena, a s druge strane, oni koji ne razumiju pojam uznemiravanja i ne vide gdje je problem te su svoju mržnju izlili na društvene mreže.
Trećeg dana stranicu je blokirao Facebook nakon višestrukih izvještaja ženomrzaca, korisnika interneta. Za Asju i Anu ova blokada predstavlja otkriće : neki ih ljudi žele ušutkati. « Za nas je to dokaz da radimo ispravnu stvar u pravo vrijeme ». Kako bi zaobišle cenzuru, stvorile su Facebook grupu, koju je lakše moderirati, a zatim su stvorile web stranicu na koju i dalje primaju svjedočanstva kategorizirajući ih prema vrsti nasilja.
Među razotkrivenim je nekoliko učitelja iz svijeta glume i pozorišta : u Beogradu, Sarajevu, Zagrebu, Tuzli, slučajevi su se umnožili, a dotični fakulteti morali su reagirati na temelju anonimnih svjedočenja objavljenih na stranici. Fakultet dramskih umjetnosti Beograd, pokrenuo je platformu protiv seksualnog zlostavljanja i pozvao studente da prijave takvo ponašanje. U Hrvatskoj, u nekoliko navrata govorila je dekanesa Akademije dramskih umjetnosti Franka Perković Gamulin koja je pokrenula radnu skupinu i provela anketu nad nekoliko profesora. U Sarajevu, osnovana je posebna komisija od strane Akademije umjetnosti za prevenciju seksualnog i rodno zasnovanog uznemiravanja. “Vrijeme će pokazati je li njihova reakcija pokušaj presjeka govora ili nešto što ovi fakulteti stvarno žele uspostaviti”, oprezno je rekla Asja.
Na onima, izabranima i plaćenima da donose zakone i upravljaju, je da djeluju.
Inicijativa je također dobila podršku mnogih lokalnih udruženja. « Sada, mnogo nevladinih organizacija pokušava staviti pitanje uznemiravanja na sto i pritom potaknuti inicijative na kojima rade godinama. To je ohrabrujuće », procjenjuje Asja. Stoga, ova skupina redovito preusmjerava žrtve na strukture sposobne pružiti im psihološku i pravnu podršku.« Naša uloga je pokazati da problem postoji, ali kao građani nemamo alate za njegovo rješavanje », komentira Ana. « Na onima koji su izabrani i plaćeni da uspostavljaju zakone je da reagiraju, te očekujemo da poduzmu konkretne mjere » ”, rekla je Asja.
U otvorenom pismu koje je upućeno nekoliko institucija, uključujući Parlament Federacije, četiri djevojke pozivaju na temeljitu reformu zakonodavnog i obrazovnog sistema, uključujući uspostavljanje hitnih centara za žrtve seksualnog nasilja, integraciju seksualnog obrazovanja u školske programe i konkretne i brze sankcije protiv počinitelja takvih djela. « Problem je što se u Bosni i Hercegovini ne pravi razlika između silovanja i seksualnog uznemiravanja », rekla je Asja. Teoretski koncept postoji još od 2013. godine i kažnjava se kaznom u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora, ali u praksi je samo oko deset slučajeva rezultiralo presudama koje uključuju kaznenu odgovornost počinitelja.
Dok čekaju promjene, Asja, Ana, Nadine i Matea nastavljaju prikupljati svjedočanstva. Međutim, nakon mjesec dana borbe, djevojke ostaju na oprezu. Njihov račun bio je meta brojnih pokušaja hakiranja, te su 7. februara otkrile da neki pokušavaju lažirati svoje adrese e-pošte kako bi poslali lažne podatke.
No, u njihovom poslu ima nešto što ih ohrabruje : krajem januara pokret se proširio i na Sloveniju.« U glumačkom stvaralaštvu često se kaže da ako scena ili film promijene čovjekovo gledište, to je uspjeh. S ovom inicijativom pomalo je isto, ali na nivou cijelog Balkana », rezimirala je Asja.
